Manifestaciju Dani slovenačkog filma (DSF) otvorio je 22. novembra uveče u Svečanoj sali Jugoslovenske kinoteke slavni reditelj Slobodan Šijan, koji je u nadahnutom govoru podsetio na veze srpskih i slovenačkih sineasta u bivšoj Jugoslaviji, a posle projekcije restaurisanog filma Sedmina (1969) Matjaža Klopčiča gledaocima su se obratili Snežana Nikšić i Rade Šerbedžija koji su igrali glavne uloge u tom izuzetnom ostvarenju.
Program je počeo u toku dana panelom slovenačkih i srpskih producenata na temu mogućnosti koprodukcija, njihovog finansiranja i distribucije u obe zemlje.
Popodne je u foajeu novog zdanja Kinoteke otvorena izložba “Dušan Milavec – scenograf” koja na velikom broju fotografija predstavlja stvaralašvo tog višestruko nagrađivanog autora.
Zatim je prikazana Dolina mira Franca Štiglica (1956). Filmski centar Slovenije je digitalizovao i osavremenio kopije tog filma, kao i Sedmine i oba filma predstavio u novom izdanju u Slovenačkoj kinoteci početkom godine.
Na svečanom otvaranju mnogobrojnu publiku pozdravili su umetnički direktor DSF-a Dragomir Zupanc i u ime domaćina upravnik Muzeja kinoteke Marjan Vujović.
“Čast nam je i zadovoljstvo što je Jugoslovenska kinoteka drugu godinu zaredom domaćin i saradnik organizatora ove manifestacije – Društva Sava. Prošle godine su nas kontaktirali sa idejom koja je bila dobra, a usledila je odlična realizacija. Ove godine je DSF podignut na još viši nivo. Nadamo se da će se tako i nastaviti”, istakao je Vujović, dodavši da Jugoslovenska kinoteka takođe ima dobru saradnju sa Slovenačkom kinotekom i Slovenačkim filmskim arhivom.
Slovenački konzul Goran Križan izjavio je da su “odnosi između dve države veoma dobri, razvijaju se u pravom smeru na političkom, privrednom i kulturnom planu”.
“Ovaj događaj je značajan kao važan kamen u tom mozaiku daljeg razvoja na kulturnom području. Kao ambasada posebno se zahvaljujemo i ponosni smo na saradnju Jugoslovenske i Slovenačke kinoteke, kao i filmskih centara dveju zemalja, a zahvalnost dugujemo i Društvu Sava”, rekao je konzul Križan.
Predsednik Saveta slovenačke nacionalne manjine Saša Verbić, koji je i predsednik Društva Slovenaca u Beogradu Sava podsetio je da je to društvo na inicijativu reditelja Zupanca još 2014. započelo pripreme za ambiciozni projekat Dani slovenačkog filma u Beogradu, sa namerom da predstavi savremeni slovenački film i njegove autore široj publici. Izrazivši zadovoljstvo što se DSF organizuje po drugi put, kao i zahvalnost mnogobrojnim partnerima koji su pomogli realizaciju, dodao je da se ove godine deo programa prikazuje i u Nišu, Novom Sadu i Pančevu.
Slobodan Šijan je istakao da “srpsku kinematografiju mnoge lepe stvari vezuju za Sloveniju i obrnuto”.
“Veliki reditelj i moj profesor Živojin Pavlović, kada mu je iz političkih razloga ovde onemogućeno da snima, u nekoliko navrata potražio je i dobio posao u Sloveniji. S druge strane, moj dragi slovenački prijatelj i kolega Karpo Godina započeo je svoju snimateljsku i rediteljsku karijeru radeći u Srbiji i postao deo ovdašnjeg crnog talasa. Ja sam svoju prvu nagradu za životno delo dobio ne u Srbiji već u Sloveniji 2007. godine na uzbudljivom Festivalu filma i vina u Ljutomeru, mestu rođenja slovenačke kinematografije, na festivalu koji nosi ime pionira slovenačkog filma doktora Karela Grosmana. Dobri duh beogradskog crnog talasa Branko Vučićević napisao je scenario Veštački raj o druženju Grosmana i Frica Langa u Ljutomeru, gde je Lang služio vojni rok još u Austrougarskoj, a prema tom scenariju Karpo je snimio divan film. U Beogradu je 70-ih služio vojsku doajen slovenačke filmske kritike Jože Dolmark. Družili smo se tada u Kinoteci i razmenjivali utiske o bezbrojnim američkim i francuskim filmovima. Bila su to vremena borbe za dostojno vrednovanje žanrovskog filma. Naše oduševljenje filmovima Františeka Čapa, koji je u to vreme bio potcenjen u Jugoslaviji, Dolmark je po povratku u Sloveniju, u saradnji sa Zdenkom Vrdlovcem, još jednim istomišljenikom, pretočio u monografiju o Čapu, prvu u Jugoslaviji posvećenu jednom filmskom reditelju. To zajedništvo u borbi za univerzalne vrednosti svake, a ne samo umetničke vrste filma delili smo i na stranicama časopisa Ekran, koji još uvek izlazi”, naveo je Šijan.
“Najzad, mnogi srpski glumci igrali su glavne uloge u najznačajnijim slovenačkim filmovima, radeći sa najboljim slovenačkim rediteljima, od Ljubiše Samardžića i Boštjana Hladnika pa do Sonje Savić i Jana Cvitkoviča. Naravno, bilo je i obrnuto, Miha Baloh i Špela Rozin bili su česti gosti srpskog filma i pojam lepote glumaca na filmu. Izgleda da smo se dopadali jedni drugima”, zaključio je Šijan proglašavajući festival otvorenim.
Posle projekcije Sedmine, drame koja prati maturante u okupiranoj Ljubljani 1941. godine, prve ljubavi i pristupanje pokretu otpora, pred publiku su izašli Snežana Nikšić i Rade Šerbedžija, praćeni burnim aplauzom.
“Drago mi je da je ovaj film digitalizovan i da će tako biti sačuvan za duži period. Volela bih da i neki drugi filmovi u kojima sam glumila takođe budu digitalizovani, a mislim da i hoće jer sve govori da su ljudi u Sloveniji koji se time bave skloni da sačuvaju sve što je vredno u slovenačkoj kinematografiji”, rekla je Snežana Nikšić.
Pominjući da je ovih dana ponovo gledala i Papirnate avione istog reditelja, ocenila je da je “zapanjujuće koliko je ta Klopčićeva estetika u to vreme bila napredna, a i dan-danas se dobro drži”.
Šerbedžija je rekao da je divna akcija koju su Slovenci pokrenuli da na ovaj način sačuvaju stare filmove i da su “Slovenci na neki način uvek bili korak ispred nas u bivšoj državi, i u modi, teatru i raznim drugim stvarima”.
“Matjaž Klopčić je bio jako poseban režiser, savršen. Bavio se eksperimentalnim filmom i bio u ono vreme jako moderan. Papirnati avioni su za mene božanstveni, među najboljima svih vremena sa ovih prostora. Divno je što sada u fenomenalnom prostoru nove Kinoteke, možemo da gledamo te božanstvene stare filmove, a bilo ih je toliko mnogo u onoj maloj zemlji Jugoslaviji koja je, bar što se tiče filma, bila zbilja moćna”, izajvio je Šerbedžija. On je na kraju preneo publici pozdrave Milene Dravić, koja je takođe igrala u Sedmini.
Manifestacija Dani slovenačkog filma traje do 25. novembra.