Dan Jugoslovenske kinoteke i 120 godina od prve filmske projekcije u Beogradu i na Balkanu biće obeleženi 6. juna u novoj zgradi Kinoteke svečanom dodelom Zlatnog pečata i Plaketa Jugoslovenske kinoteke, kao i otvaranjem 18. Festivala nitratnog filma.
Dan Jugoslovenske kinoteke i 120 godina od prve filmske projekcije u Beogradu i na Balkanu biće obeleženi 6. juna u novoj zgradi Kinoteke svečanom dodelom Zlatnog pečata i Plaketa Jugoslovenske kinoteke, kao i otvaranjem 18. Festivala nitratnog filma.
Najviše priznanje, Zlatni pečat dobili su reditelj Želimir Žilnik (koji će ga primiti na zatvaranju Festivala) i diva našeg glumišta Dušica Žegarac, saopšteno je 3. juna na konferenciji za novinare.
Plakete Jugoslovenske kinoteke za dugogodišnju saradnju i doprinos filmskoj umetnosti dodeljene su ustanovama Cineteca Nazionale iz Rima, Cinematheque Francaise iz Pariza i Film Museum iz Minhena. Isto priznanje dobili su i Nenad Polimac, Daniel Rafaelić, Petar Karđilov i Jan Erik Holst.
Plakete Jugoslovenske kinoteke za izuzetan doprinos kinematografiji dobili su Žarko Dragojević, Nikola Kojo, Zoran Cvijanović, Dragan Bjelogrlić, Anica Dobra i Milorad Mandić.
Direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić najavio je da će istog dana. 6. juna, u svim beogradskim bioskopima biti prikazivan kratki dokumentarac, u produkciji Kinoteke, koji će podsetiti na premijeru „oživljenih slika“ održanu 6. juna 1896. godine u kafani „Zlatan krst“ na Terazijama.
Današnja publika videće deo onoga što su gledali naši preci pre tačno 120 godina, kada su predstavnici braće Limijer doneli kinematograf. Beograd je bio deseti glavni grad u Evropi na premijernoj turneji čuda zvanog pokretne slike.
Što se tiče Festivala nitratnog filma, inicijator te specijalizovane manifestacije, upravnik Arhiva Jugoslovenske kinoteke Aleksandar Saša Erdeljanović istakao je da će tokom deset dana (od 6. do 15. juna) na po dva programa u salama u Uzun Mirkovoj i u Kosovskoj ulici biti prikazano oko 110 filmova. Rekordan je broj arhiva koji učestvuju, čak 35, a dolazi i više od 30 gostiju.
Slogan ovogodišnjeg festivala je „Kroz zapaljive mitove“, a inspirisan je filmovima izabranim za otvaranje i zatvaranje. To su dva velika spektakla – „Jelena-Pad Troje“ (1924) Manfreda Noe i „Kazanova“ (1927) Aleksandra Volkova.
Mnogo je značajnih filmova na programu, neki od njih na novim, restaurisanim kopijama, a većina nikada do sada nije prikazana u Beogradu, istakao je Erdeljanović.
Iz svog fonda Jugoslovenska kinoteka će prikazati dva „zapaljiva“ programa – dva filma češko-američkog dokumentariste Aleksandra Hakenšmida „Bezrazložna šetnja“ (1930) i „Zaboravljeno selo“, u korežiji sa Herbertom Klajnom (1941), kao i veliki program animiranih klasika iz Amerike, Rusije, Nemačke, Češke i Rumunije.
Na programu su i dva filma koja su ovih dana restaurisana u Digitalnom odeljenju Arhiva Jugoslovenske kinoteke – slovenački „Srećno kekec“ (1963) Jože Galea i makedonski „Ukleti smo Irina“ (1973) Koleta Angelovskog.
U okviru festivala biće predstavljena knjiga „Leksikon jugoslovenskog filma“, čiji je autor ugledni filmski kritičar iz Zagreba Nenad Polimac.
Direktor Pantelić skrenuo je pažnju i na nemački film „Žena postoji, nikada to ne zaboravi“ reditelja Lea Mitlera (1930). Glavnu mušku ulogu igrao je Svetislav Ivan Petrović, srpski glumac i evropska zvezda u međuratnom periodu, čijoj će izuzetnoj karijeri Kinoteka posvetiti pažnju različitim programima naredne godine.